Utjecaj masovnih medija

Unutar područja medijskih studija, koje obuhvaćaju masovnu komunikaciju, psihologiju medija, teoriju komunikacije i sociologiju, ispitivanje utjecaja i utjecaja medija ostaje ključno. Ovo ispitivanje istražuje kako masovni mediji i njihovi kulturni aspekti oblikuju, spoznaju, stavove i ponašanje pojedinaca ili skupina publike. Koristeći pisane, televizijske ili usmene medije, masovni mediji učinkovito angažiraju široku i ekspanzivnu publiku. Integralna uloga masovnih medija u oblikovanju suvremene kulture stoji kao ključna žarišna točka unutar kulturalnih studija.[1]

Snaga medijskog utjecaja leži u utjecaju koji stvara medijska komunikacija, što dovodi do promjene ili jačanja uvjerenja pojedinca ili publike. Mjera u kojoj medijska komunikacija oblikuje svoju publiku ovisi o brojnim elementima, uključujući demografiju publike i psihološke osobine. Ti se utjecaji mogu manifestirati pozitivno ili negativno, brzo ili postupno, kratkotrajno ili trajno. Ne potiče svaki utjecaj preobrazbu; određene medijske komunikacije podržavaju već postojeća uvjerenja. Znanstvenici pomno ispituju postmedijski angažman publike, promatrajući promjene u kogniciji, strukturama uvjerenja, stavovima, kao i emocionalnim, fiziološkim i bihevioralnim reakcijama.

Utjecaj masovnih medija, koji se često naziva 'medijskim učincima', prožima brojne aspekte ljudskog postojanja, u rasponu od sklonosti glasanju[2] do percepcije nasilja[3][4] i od procjena znanstvenika[5] do našeg razumijevanja različitih mišljenja[6]. Kolektivni utjecaj masovnih medija doživio je značajne transformacije tijekom vremena, evoluciju koja ustraje s tekućim razvojem samih medija[7]. U ovom suvremenom medijskom krajoliku pojedinci preuzimaju dvojake uloge i potrošača i kreatora. Osim pukog konzumiranja informacija putem novih medija, mi aktivno širimo informacije širokoj publici, utjelovljujući višestruki angažman u medijskoj sferi[8][9][10].

Štoviše, ne može se zanemariti značajan utjecaj medija na psihosocijalni razvoj djece. Stoga je ključno da se liječnici uključe u rasprave s roditeljima o medijskoj izloženosti svoje djece, nudeći savjete o prikladnoj upotrebi različitih medijskih oblika, poput televizije, radija, glazbe, videoigara i interneta, prilagođenih djetetovom stanju. dob i razvojni stupanj.[11]

Brojna akademska istraživanja zadiru u područje medija i njihovih reperkusija. Bryant i Zillmann artikulirali su medijske učinke kao "društveni, kulturni i psihološki utjecaj koji proizlazi iz komunikacije masovnih medija".[12] Perse je istaknuo da znanstvenici medijskih učinaka istražuju "metode reguliranja, obogaćivanja ili ublažavanja utjecaja masovnih medija na pojedince i društvo." [13]Langova perspektiva u istraživanju medijskih učinaka naglašava pomno ispitivanje "koje vrste sadržaja, u kojem mediju, utječu na određene pojedince, pod određenim okolnostima"[14]. McLuhan, u okviru svoje teorije medijske ekologije, naglašava da „Medij oblikuje poruku.[15]

  1. Jacobs, Norman. 1. siječnja 1992. Mass Media in Modern Society. Transaction Publishers. ISBN 978-1-4128-2818-5
  2. DellaVigna, S.; Kaplan, E. 1. kolovoza 2007. The Fox News Effect: Media Bias and Voting. The Quarterly Journal of Economics (engleski). 122 (3): 1187–1234. doi:10.1162/qjec.122.3.1187. ISSN 0033-5533
  3. Gerbner, George; Gross, Larry; Signorielli, Nancy; Morgan, Michael. 1. ožujka 1980. Aging with Television: Images on Television Drama and Conceptions of Social Reality. Journal of Communication (engleski). 30 (1): 37–47. doi:10.1111/j.1460-2466.1980.tb01766.x. ISSN 0021-9916
  4. Di Tella, Rafael; Freira, Lucía; Gálvez, Ramiro H.; Schargrodsky, Ernesto; Shalom, Diego; Sigman, Mariano. Ožujak 2019. Crime and violence: Desensitization in victims to watching criminal events. Journal of Economic Behavior & Organization (engleski). 159: 613–625. doi:10.1016/j.jebo.2017.10.005
  5. Gerbner, George; Gross, Larry; Signorielli, Nancy; Morgan, Michael. 1. ožujka 1980. Aging with Television: Images on Television Drama and Conceptions of Social Reality. Journal of Communication (engleski). 30 (1): 37–47. doi:10.1111/j.1460-2466.1980.tb01766.x. ISSN 0021-9916
  6. Noelle-Neumann, Elisabeth. 1. lipnja 1974. The Spiral of Silence a Theory of Public Opinion. Journal of Communication (engleski). 24 (2): 43–51. doi:10.1111/j.1460-2466.1974.tb00367.x. ISSN 0021-9916
  7. Valkenburg, Patti M.; Peter, Jochen; Walther, Joseph B. 4. siječnja 2016. Media Effects: Theory and Research. Annual Review of Psychology (engleski). 67 (1): 315–338. doi:10.1146/annurev-psych-122414-033608. ISSN 0066-4308
  8. King, Gary; Schneer, Benjamin; White, Ariel. 10. studenoga 2017. How the news media activate public expression and influence national agendas. Science (engleski). 358 (6364): 776–780. doi:10.1126/science.aao1100. ISSN 0036-8075
  9. Guerrero-Solé, Frederic; Terribas Sala, Mónica; Gifreu Pinsach, Josep. 17. travnja 2018. People on Media Effects. An Exploratory Study of People's Theorization on the Influence of Mass Media. Estudios sobre el Mensaje Periodístico. 24 (1): 583–601. doi:10.5209/ESMP.59968. ISSN 1988-2696
  10. Potter, W. James. 2012. Media effects. SAGE Publ. Los Angeles, Calif.. ISBN 978-1-4129-6469-2
  11. Impact of media use on children and youth. Paediatrics & Child Health (engleski). 8 (5): 301–306. 1. svibnja 2003. doi:10.1093/pch/8.5.301. ISSN 1205-7088. PMC 2792691. PMID 20020034CS1 održavanje: format PMC-a (link)
  12. Bryant, Jennings, ur. 1986. Perspectives on media effects. Communication. Erlbaum. Hillsdale, NJ. ISBN 978-0-8058-0721-9
  13. Elizabeth M. Perse. 1. siječnja 2001. Media Effects and Society. Routledge. ISBN 9781135686796
  14. Lang, Annie. Veljača 2013. Discipline in Crisis? The Shifting Paradigm of Mass Communication Research: Discipline in Crisis. Communication Theory (engleski). 23 (1): 10–24. doi:10.1111/comt.12000
  15. Griffin, Emory A. 2014. A first look at communication theory. McGraw-Hill Higher Education. New York. ISBN 978-0-07-352392-7

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search